“Licitarska radionica” 18/12/2021

Alma Kumbaric

Alma Kumbaric dr.sc. Rođena u Slavonskom Brodu, fakultetsko obrazovanje i radno iskustvo stekla je na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, gdje je radila kao znanstveni novak sve do preseljenja u Rim (prije 20-ak godina). U Rimu nastavlja znanstveno istraživanje i rad na sveučilištu Roma Tre, gdje ponovo brani diplomske radove a potom i Doktorsku disertaciju iz Biologije (teme iz područja botanike). Slobodno vrijeme posvećuje velikom broju aktivnosti od kojih joj najdraže mjesto zauzima izrada slastica i cake design. Veliku važnost pridaje očuvanju i promoviranju hrvatske kulturne baštine i tradicije, kako u vlastitoj hrvatsko-talijanskoj obitelji tako i izvan nje. Udana je i majka dvoje djece.

"Licitarska radionica"

 “Licitarska radionica”  Voditeljica radionice i predavač: Alma Kumbarić, dr.sci

Tradicijska izrada licitara započela je u srednjem vijeku, a u XVI I 17. stoljeću priprema kolača i medenjak.Takva izrada kolača ubrzo je prerasla u obrt, licitari su bili ugledni obrtnici, a njihovi proizvodi omiljeni među pripadnicima svih staleža. Običaj darivanja licitara, kojim mladić djevojci iskazuje svoju privrženost i ljubav, duboko je ukorijenjen u hrvatskoj kultur, jednako kao i ukrašavanje božičnog drvca sitnim licitarima. Zahvaljujući velikom umijeću te svojstvenom načinu oslikavanja koje su hrvatski obrtnici prenosili i razvijali s generacije na generaciju, licitar je danas postao jedan od nacionalnih simbola te predstavlja autohtoni hrvatskih tradicijski suvenir.

Radionica obuhvaća cjelovitu izradu licitara, od izrdae tijesta, modlanja, pečenja, ljeplenja, želatiranja i oslikavanj.

“Paprenjaci”

Umijeće izrade tradicijske slastice starogrojski poprenjok zadržalo se do danas, slastica koju spominje Petar Hektorović u svom čuvenom spjevu. Paprenjaci, za koje je u arhivu hvarske obitelji Bučić sačuvan rukom pisan recept iz 18. st., spremaju se od meda, brašna, šafrana, prošeka,  i maslinovog ulja. Različitog su oblika (djetelina, srce, leptir, konj) i u prošlosti su izrađivani ručno, dok danas domaćice najčešće koriste kalupe. Za ukrašavanje¸ cukarovonje upotrebljava se bjeljanjak tučen sa šećerom i limunovim sokom ( Nematerijalna kulturna baština).